Životne mudrosti I (Autor: Šejh Sadi Širazi)
Iz knjige: ĐULISTAN, Poglavlje osmo - O pravilima druženja; Izdavač El-Kalem, Sarajevo, 1989. god)
***
lmetak je radi životnog mira, a nije život radi sakupljanja imetka. Pitali nekog pametna čovjeka: "Ko je sretan, a ko nesretan?" On odgovori: "Sretan je onaj ko je jeo i sijao, a nesretan onaj ko je umro i ostaviol"
Ne moli se za onog ko nije nikakva dobra učinio,
Jer, on je život proveo u sticanju imetka, a nije trošio.
***
Musa - spašen bio - savjetovao je Karuna ovako: ,,Čini dobro onako kao što je tebi dobra dao Allah!" Nije poslušao, i ti si čuo kakav mu je bio kraj.
Onaj ko dinarima i drahmama nije dobro činio,
Na koncu je radi novca i glavu izgubio.
Ako želiš da uživaš i na ovom i na onom svijetu,
Čini dobro ljudima kao što je Bog tebi učinio.
***
Arapi kažu: „Čini dobro, ali ne prigovaraj, i korist od toga vratiće se tebi!" Znači: dijeli, ali ne traži zahvalnosti, jer će se korist od toga vratiti tebi.
Gdje god drvo darežljivosti uhvati korijen,
Njegove grane i vrh pružaju se prema nebesima.
Ako se nadaš da jedeš negove plodove,
Ne prislanjaj pilu na njegov korijen traženjem zahvalnosti.
Zahvali Bogu što si postao dostojan dobra,
Što te nije lišio dobročinstva.
Ne traži priznanje što si u službi sultana;
Njemu zahvali za milost što te je uzeo u službu.
***
Dvije osobe su se uzalud trudile i beskorisno se zalagale: onaj ko je gomilao i štedio, a nije se okoristio, a drugi je onaj ko je naučio, a nije po tome postupao.
Koliko god znanja stekneš,
Ako ga ne primjenjuješ - neuk si.
Ne postaje ni mudar ni učen
Četveronožac na kome je nekoliko knjiga.
Kako može znati taj praznoga mozga
Jesu li na njemu drva ili knjige?
***
Nauka se uči da bi se pomoglo i služilo vjeri, a ne da bi se sticala ovosvjetska dobra.
Ko god je prodavao uzdržanost, znanje i pobožnost,
Taj je žetvu sabrao, a onda sve spalio.
***
Učenjak koji nije umjeren - to je slijepac koji drži baklju.
Ko je beskorisno život proveo,
Taj ništa nije kupio, a novac razbacao.
***
Zemlja dobiva ljepotu zahvaljujući učenim i pametnim, a vjera dostiže savršenstvo zahvaljujući moralnim i bogobojaznim. Carevima je potrebno da su u društvu mudraca više nego što je mudracima potrebno da su u blizini careva.
Ako čuješ jedan savjet, o care,
Na cijelom svijetu nema ništa bolje od toga.
Osim pametnih ne zadužuj nikoga upravljanjem,
Premda upravljanje nije posao razumnih.
***
Tri stvari nisu dugovječne: bogatstvo bez trgovine, nauka bez raspravljanja i država bez politike.
***
Samilost prema zlim - to je okrutnost i nepravda prema dobrim i poštenim; opraštati nasilnicima-to je nasilje prema bijednicima.
Ako se brineš za nitkova i podržavaš ga,
On će praviti prestupe u tvojoj zemlji, a ti si mu saučesnik.
***
Ne može se pouzdati u prijateljstvo careva i u ugodni glas djece: prvo se izmijeni zbog jedne sumnje, a drugo se izmijeni za jednu noć.
Ne poklanjaj srce djevojci koja ima hiljadu prijatelja;
Jer ako ga pokloniš, srce daleko ostavljaš.
***
Nemoj svaku svoju tajnu otkrivati prijatelju, jer šta znaš, možda ti on jednoga dana postane dušmanin; i nemoj svako zlo, ako si u mogućnosti nanijeti dušmaninu, jer se može dogoditi da ti vremenom postane prijatelj. Tajnu za koju želiš da ostane skrivena ne otkrivaj nikome makar ti bio i iskreni prijatelj, jer taj prijatelj možda ima svojih iskrenih prijatelja, slično lancu.
Bolje je šutjeti nego tajnu svoga srca
Nekome kazati pa mu reći: Nikome ne kazuj!
O dobroćudni, začepi vodu na samom izvoru;
Jer, nabujali potok ne možeš obuzdati.
***
Ne treba ni tajno govoriti onu riječ
Koju nije pristojno izreći u svakom skupu.
***
Cilj nemoćnog neprijatelja, koji iskazuje pokornost i pokazuje prijateljstvo, nije ništa drugo nego da postane moćan dušmanin, jer kaže se: ,Ne smije se pouzdati u prijateljstvo prijatelja", pa kako je onda moguće osloniti se na ulagivanje neprijatelja.
***
Ko god slabog neprijatelja smatra beznačajnim, sličan je onome ko iz nebrige ne ugasi malu vatru.
Danas ugasi dok je moguće ugasiti;
Jer kad se vatra rasplamsa, spaliće svijet
Ne dopusti neprijatelju da nategne luk
Dok je moguće prikovati ga strijelom.
***
Između dva neprijatelja vodi razgovor tako da se ne postidiš ako oni postanu prijatelji.
Borba među dvojicom ljudi je kao vatra;
Nesrećni potkazivač je kao nosač drva.
Kada se oni međusobno izmire,
On ostaje među njima postiđen.
Raspaliti vatru među dvojicom ljudi
Nije pametno, - a onda sam u njoj izgorjeti.
***
Budi tih u razgovoru s prijateljima -
Da ne bi mogao čuti dušmanin ljuti.
Budi oprezan kad govoriš ispred zida -
Da nema uho koje prisluškuje iza zida.
***
Ko god sklapa mir s neprijateljima taj vrijeđa prijatelje.
O mudri, peri ruke od onog prijatelja
Koji se druži s tvojim neprijateljima.
***
Ako se ti kolebaš u provođenju nekog posla, izaberi ono rješenje koje je bezbolnije.
Sa ljudima blage naravi ne razgovaraj grubo;
Ne traži svađu sa onim ko želi mir.
***
Ako se posao može srediti zlatom, nije pametno život bacati u opasnost. Arapi kažu: "Mač - posljednji izlaz."
Ako je ruka isprobala sve domišljatosti,
Dozvoljeno joj je onda da se lati mača.
* * *
Ne žali dušmanina kad je nemoćan, jer kad postane moćan, neće se on tebi smilovati.
Kad vidiš dušmanina da je nemoćan, ne hvali se svojom moći;
U svakoj kosti ima moždina, u svakoj košulji - - muškarac.
***
Ko uništi zločinca spasava ljude od njegova zla, a njega od Božije kazne.
Samilost, praštanje, je pohvalno, ali
Ne stavljaj ljekovite maze na ranu zlikovca.
Nije shvatio onaj ko se smilovao zmiji
Da je to zločin prema ljudima.
***
Primati savjete od dušmanina - to je pogreška, ali saslušati - pametno je, da bi postupio suprotno, jer to je ispravno.
Čuvaj se onoga što dušmanin predlaže da činiš
Da se ne bi udarao rukom kajanja po koljenu!
Ako ti pokazuje put pravo, kao strijela,
Skreni s njega i idi nalijevo.
***
Prekomjerna srdžba donosi strah, a neumjesna ljubaznost odnosi poštovanje. Ne budi toliko strog da te se zasite, a ni toliko blag da postanu drski prema tebi.
Strogost i blagost najbolje idu zajedno,
Kao što vidar - ranar i reže i mehlem stavlja.
Pametni se ne pokazuju strogim ni važnim,
Niti blagim i slabim da unize svoje dostojanstvo.
Ne uznosi se i ne pravi važnim;
Ne izlaži se istovremeno poniženju.
***
Čobanin reče ocu: O mudri,
Daj mi kakav mudri savjet!
Budi dobar, ali ne toliko - odgovori –
Da oštrozubi vuk postane bezobrazan.
***
Dva čovjeka su neprijatelji države i vjere: car bez blagosti i pobožnjak bez znanja.
Neka carstvom upravlja onaj car
Koji je Gospodaru poslušni rob.
***
Car ne treba da srdžbu izlijeva na neprijatelja do te mjere da izgubi povjerenje prijatelja, jer plamen srdžbe zahvata najprije onog ko se srdi, a onda jezik plamena ili stigne ili ne stigne do neprijatelja.
Ne pristoji se sinu Ademovu, stvorenom od zemlje,
Da u glavi drži oholost, gnjev i osornost.
Ti, sa takvom okrutnošću i nadmenošču,
Po mom mišljenju nisi nastao od zemlje, nego od vatre.
U zemlji Bajlakan posjetio sam jednog pobožnjaka
I rekoh mu: Očisti me od neznanja svojim uputama!
Idi i budi izdržljiv kao zemlja, o učenjače, - odgovori on,
U protivnom, sve što si naučio zakopaj u zemlju!"
***
Čovjek ružne naravi - to je zarobljenik u rukama takvog dušmanina, iz čijih mučiteljskih noktiju se on ne izbavlja ma kud da ode.
Zloćudan čovjek, kad bi na nebo uzletio iz ruku nesreće,
U nesreći je u rukama svoje zle naravi.
***
Kad vidiš da je u neprijateljskoj vojsci zavladao razdor, budi bez brige, ali kada se oni slože i sjedine, čuvaj se rastrojstva u svojoj.
ldi i mirno sjedi s prijateljima
Kad vidiš da neprijatelji ratuju među sobom.
Ali ako vidiš da su se oni sporazumjeli,
Nategni luk i nosi kamen na tvrđavski zid.
***
Kad kod neprijatelja iščeznu lukavstva, on pribjegava prividnom prijateljstvu, i tada u "prijateljstvu" počini takva djela kakva ne može nikakav dušmanin.
***
Razmrskaj glavu zmije rukom dušmanina - da bi se tako ostvarilo jedno od dva korisna djela: ako je on svlada, ti si ubio zmiju, a ako ona njega nadvlada, spasio si se dušmanina.
Na dan borbe ne budi siguran od slaba protivnika;
Jer on može izvaditi mozak lava kada izgubi nadu za život.
***
Vijest koju saznaš, a koja nečije srce vrijeđa i žalosti, prešuti i ne pričaj, nek je neko drugi razglasi.
O slavuju, donesi radosnu vijest o proljeću,
Ružne vijesti ostavljaj sovi.
***
Ne donosi vijest caru o nečijoj izdaji, osim u slučaju kada si potpuno siguran da će naići na odobravanje; u protivnom, ti radiš o vlastitoj propasti.
Oružje riječi tada upotrijebi
Kada si uvjeren da će riječ koristiti.
Ko god savjetuje tvrdoglavca,
njemu samom potreban je savjet.
***
Ne nasjedaj varci neprijatelja i ne daj da te neko zanese pretjeranom pohvalom; jer prvi je razapeo mrežu lukavstva i podmuklosti, a drugi je razastro skut pohlepe. Glupaku se dopada pohvala, koja je kao zaklano bravče koje, kada ga napušeš kroz članak na nozi, izgleda debelo.
Ne slušaj pohvale blagoglagoljivca
Koji od tebe ima malu korist;
Ako jednoga dana ne udovoljiš mu želji,
Naredaće ti dvjesta mahana.
***
Dok neko ne ukaže na greške onoga koji govori, njegov govor neće se ispraviti.
Nemoj sebi uobražavati da si rječit govornik
Prema pohvali neznalice i prema vlastitom mišljenju!
***
Svakom čovjeku vlastita pamet izgleda savršena, a svoje dijete lijepo.
Neki Jevrejin i musliman posvađaše se
Tako da me smijeh uhvatio od njihova razgovora.
Musliman je ozlojeđeno vikao: Ako moja potvrda
Nije ispravna, dabogda ja umro kao Jevrejin!
Kunem se Tevratom - govorio je Jevrejin -,
Ako postupam nepošteno, neka budem musliman kao ti!
***
Ako nestane razuma sa zemljine površine,
Niko neće misliti za sebe da je glupi neznalica.
***
Deset ljudi mogu jesti za jednim stolom, a dva psa ne mogu da se slože na istoj strvini. Pohlepnik je gladan da mu daš cio svijet, a skromni je sit i zadovoljan jednim hljebom. Mudri ljudi kažu: "Biti bogat skromnošću vrednije je nego bogatstvo u imetku."
Usko crijevo napuni se jednim običnim hljebom;
Sva zemaljska blaga ne mogu napuniti pohlepne oči.
***
Kada mu se zatvorio krug života, moj otac
Dade mi jedan savjet i umrije:
Strast - to je vatra, - čuvaj se,
Ne raspaljuj sebi na štetu pakleni oganj!
Ti ne možeš izdržati da goriš u toj vatri;
Danas vodom strpljivosti ugasi ovaj oganj.
***
Ko god ne čini dobro kad je u mogućnosti, kada padne u bijedu, trpjeće oskudicu i neimaštinu.
Nema nesrećnijeg čovjeka od onog koji druge vrijeđa;
U dane nevolje niko mu nije prijatelj.
***
Sve što brzo dođe, dugo ne traje.
Slušao sam da u krajevima istoka prave
Četrdeset godina jednu porculansku zdjelu.
U Merdeštu za dan naprave stotinu;
Nema sumnje, tebi je jasna njihova vrijednost.
***
Ptiče, čim iziđe iz jajeta, traži hranu;
Dijete nema pojma o razumu i rasuđivanju.
Ono (ptiče) što u času postane živo biće, ništa ne postigne;
Ovo, (dijete) svojim sposobnostima sve nadmaši.
Staklo možeš naći svugdje, stoga nema veliku vrijednost;
Rubin se trudom dobiva, zbog toga je dragocjen.
***
Poslovi se rade strpljivošću, a ko je brzoplet taj se kaje.
Vidio sam vlastitim očima u pustinji:
Onaj koji polako ide prestiže one što su žurili.
Brzi konj, kao vihor, umori se od trčanja,
A gonič kamila polagano a ustrajno korača.
***
Neznalici nema ništa bolje od šutnje, ali kad bi on to znao, ne bi bio neznalica.
Ako nemaš velike učenosti,
bolje je Da čuvaš jezik iza zuba.
Jezik čovjeka otkriva i sramoti;
Prazan orah - stvar bez vrijednosti.
***
Neki glupak podučavao magarca;
Oko njega utrošio mnogo truda.
Jedan mudrac mu reče: Neznalico, što se trudiš,
U tom praznom poslu - boj se prekora zlih jezika!
Životinja neće naučiti od tebe govor,
Nauči se ti od životinje šutnji.
***
Ko god ne razmišlja kada odgovara,
Često su mu riječi netačne.
Ili ukrasi riječi razumom kao ljudi,
Ili sjedi i šuti kao životinja.
***
Ko god raspravlja sa učenijim od sebe da bi ljudi doznali da je on učen, oni će doznati da je neznalica.
Kada neko stariji od tebe počne govoriti
Ne prigovaraj, premda znaš bolje od njega.
***
Ko god se druži s lošima, neće dobra vidjeti.
Ako se anđeo druži sa đavolom,
Nauči divljaštvo, prevrtljivost i lukavstvo.
Od zlih ljudi nećeš se dobru naučiti;
Vuk nikoga ne uči krznarstvu.
***
Ne istražuj kod Ijudi tajne poroke da bi njih osramotio, a sam ostao bez povjerenja.
***
Ko god nauku stekne a po njoj ne radi, sliči onome ko zemlju obrađuje a ništa ne sije.
***
lz tijela bez srca ne dolazi pobožnost; ljuska bez jezgra - roba bez vrijednosti.
***
Nije svako, ko je u prepirci dovitljiv, i u poslu pošten.
Mnogo je "lijepih stasova" pod čadorom;
A kad otkriješ, pokaže se prava baba.
***
Kada bi sve noći bile Kadr-noć, onda Kadr-noć ne bi imala vrijednosti.
Kad bi svaki kamen bio badahšenski rubin,
Vrijednost rubina i kamena bi se izravnala.
***
Nije svako, ko je po izgledu lijep, i po naravi fin. Suština je u srcu i nutrini, a ne na koži i vanjštini.
Po vanjskim znakovima čovjeka je moguće upoznati za dan,
Do kog stepena je stiglo njegovo znanje,
Ali u njegovu nutrinu ne budi siguran i ne varaj se,
Jer podla duša ne razotkriva se godinama.
***
Ko bitku bije s velikima, sam svoju krv prolijeva.
Ti sebe smatraš velikim i važnim!
Pravo su kazali: razroki jedno gleda, dvoje vidl,
Uskoro ćeš vidjeti razbijeno čelo,
Ti koji se glavom udaraš s ovnom borbenim.
***
Boriti se golim rukama s lavom i odbijati mač šakom - nije posao pametnih ljudi.
Ne bori se i ne mjeri snagu sa razjarenim lavom;
Pred njegovim snažnim šapama stavi ruke pod pazuha!
***
Nejaki, koji se nadmeće sa silnim, - on je pomoćnik dušmaninu u vlastitoj pogibiji.
Otkud mekušcu i mazi takva snaga
Da se upušta u borbu s ratnicima?!
Nejaki, zbog neznanja, nadmeće se
Sa čovjekom gvozdenih pesnica.
***
Ko god ne sluša i ne prima savjet, suđeno mu je da sluša ukore.
Ako ti ne stiže savjet u uši,
Šuti kada te budem, prekoravao.
***
Neobdareni ljudi ne mogu da gledaju darovitog i učenog, isto kao čaršijski psi lovačkog kera. Oni laju, ali ne smiju prići blizu. Tako i nitkov, koji se ne može natjecati ni s kim svojim vrlinama, zbog svoje podlosti i prljavosti druge ogovara.
Nemoćni zavidnik upravo stoga kleveće
Što se boji da govori izravno u lice.
***
Kad ne bi bilo sile od stomaka, nikakva ptica ne bi pala u lovačku zamku, a vjerovatno ni lovac ne bi postavljao zamku.
***
Mudraci jedu vrlo malo; bogomoljci do polusitosti; pobožnjaci samo da se održe u životu; mladi ljudi dok ne odnesu ispred njih posudu; stari dok se ne oznoje, a derviši-isposnici jedu toliko da u želucu ne ostane mjesta za disanje ni hrane na stolnjaku ni za koga.
Zarobljenik stomaka ne može da spava dvije noći:
Jednu noć - od tegoba u želucu, drugu noć - od čežnje za jelom.
***
Savjetovati se sa ženama je pogibeljno, a velikodušnost prema zločincima je grijeh.
Opraštanje oštrozubom tigru –
To je nasilje nad ovcama.
***
Ko ne ubije neprijatelja koji je pred njim, on je neprijatelj sam sebi.
Kamen u ruci, a zmija na kamenu;
Glupo je čekati i odgađati.
***
Neki misle drugačije i kažu: Bolje je razmisliti i pričekati sa kažnjavanjem dušmanina, jer ostaje mogućnost izbora: može se ubiti, a može se pomilovati. Ako se ubije bez razmišljanja, može se dogoditi da propadne dobro djelo, koje je nemoguće ponovo uspostaviti.
Vrlo lahko je živoga usmrtiti;
Nemoguće je ubijenog ponovo oživiti.
Znak pameti kod strijelca je strpljenje;
Jer strijela, izbačena iz luka, ne vraća se nazad.
***
Učeni, koji ima posla s neukim, ne treba očekivati poštovanje prema sebi; pa ako neznalica u raspravi nadvlada učenoga, nije nikakvo čudo, jer kamen može da razbije biser.
Nije čudno ako umukne slavuj
Zatvoren u krletku s vranom.
***
Ako odgojen čovjek trpi vrijeđanje od prostaka,
Nek ne bude uvrijeđen, bezvoljan i neraspoložen;
Ako obični kamen razbije zlatnu posudu,
Kamenu se vrijednost ne uvećava, niti zlatu umanjuje.
***
Ne čudi se obrazovanom koji u društvu s neznalicama bude prisiljen da zašuti, jer buka i tutanj bubnja zagluši zvuk harfe, a zapah bijelog luka ubija miris ambre.
Grlati neznalica diči se time
Što je psovkama napao i svladao učenjaka.
On ne zna da se hidžaska lijepa melodija
Ne čuje od zaglušne buke ratnog bubnja.
***
Dragulj ostaje na cijeni ako i padne u blato; prašina ostaje prašina makar se digla do neba.
***
Darovitost bez odgoja je uzaludna, a obrazovanje bez darovitosti je beskorisno. Pepeo ima visoko porijeklo, jer vatra je cjenjeniji elemenat; pa kako pepeo sam po sebi nema vrijednosti, ravan je prahu. Vrijednost šećera nije u šećernoj trski, to je njegovo vlastito svojstvo.
Pošto je Kanan po prirodi bezvrijedan,
To što se u njemu Vjerovjesnik rodio nije mu dalo vrijednost.
Učenost i umijeće pokaži ako ga imaš, a ne dragulje;
Ruža raste iz trnja, lbrahim je rođen od Azera.
***
Mošus je onošto miris daje, a ne ono što atta havli. Mudrac je sličan sandučiću attara: šuti i pokazuje svoje vrijednosti, a neznalica je sličan bojnom bubnju: bučan a unutra prazan.
O učenom koji se kreće među neukim
Pravedni ljudi su izrekli poslovicu:
On je kao ljepotica među slijepcima,
lli kao Kur'an u kući nevjernika.
***
Prijatelja koji se stiče tokom života
Nije pametno uvrijediti u jednom času.
Kamen kroz niz godina postaje rubin;
Pazi da ga ne razbiješ u jednom času kamenom.
***
Razum u rukama strasti zarobljen je kao muškarac mekušac u rukama žene svadalice.
Vrata radosti zatvorena su na onoj kući
Iz koje dopiru krikovi žene svađalice.
***
Razum bez snage - to je lukavstvo i podmuklost, a snaga bez razuma je varvarstvo i bezumlje. Neophodni su zdrav razum, mudrost i pamet, a potom vlast. Jer, vlast i moć neznalice - to je oružje za borbu protiv Gospodara.
***
Darežljiv čovjek, koji troši i drugima dijeli, bolji je od pobožnjaka koji posti a imetak sakuplja i ostavlja. Ko se usteže od dozvoljenog uživanja da bi se dopao ljudima, taj je iz halala upao u haram.
Pobožnjak koji nije odabrao osamu radi Boga
Nesrećnik je; šta može da vidi u tamnom ogledalu?
***
Malo pomalo, postaje mnogo; kap po kap, nastaje potok. To znači: oni koji nemaju snage u rukama sabiru sitno kamenje da bi u zgodnoj prilici razbili glavu tiraninu.
Kap po kap - eto rijeke!
Rijeka u rijeku kad se slije - eto mora!
Malo i još malo - eto mnogo!
Zrno po zrno - pun hambar.
***
Učeni ne smije da prolazi mirno pokraj gluposti običnog svijeta, jer to donosi štetu i njemu i njima: učenjaku se smanjuje poštovanje, a kod njih se učvršćuje neznanje i prostota.
Kada s prostakom razgovaraš ljubazno i nježno,
Povećava se njegova oholost i nadmenost.
***
Griješenje, od koga god poticalo, zazorno je i za osudu, a još je gore ako potiče od učenih, jer znanje je oružje protiv šejtana, pa kada naoružan čovjek padne u ropstvo, za njega je veća sramota.
Običan čovjek, neuk i nesretan u životu,
Bolji je od učenog, a nemoralnog.
Jer on je skrenuo s puta zbog sljepoće,
A učeni ima oba oka, a pao u provaliju.
***
Ljudski život je u vlasti jednog trena, a ovaj svijet je bitisanje izmedu dva nepostojanja. Oni koji vjeru prodaju za ovaj svijet su magarci. Jusufa prodaju, a šta mogu da kupe?
„Nisam li vam naredio, o sinovi Ademovi, da ne obožavate šejtana!" (Sura Jasin, 60. ajet)
Po zahtjevu dušmanina prekršio si zadatu riječ, prijatelju!
Pogledaj s kim si prijateljstvo prekinuo, a s kim si se povezao!
***
Šejtan se ne pokazuje pobožnim ljudima, a ni sultan - propalim trgovcima.
Ne daji zajam onome ko ne obavlja namaz
Makar mu bila usta otvorena od neimaštine.
Taj ko ne ispunjava obavezu prema Bogu,
Ne brine se ni za dug prema tebi.
***
Toga, čiji hljeb ne jedu dok je živ, kad umre, ime mu ne spominju.
***
Ukus grožđa zna siromašna udovica, a ne vlasnik vinograda. |
